21. prosinca 2023. u 19 sati
kustos izložbe: Ivan Roth
autori izložbe: dr. sc. Ljerka Dulibić, dr. sc. Ivan Ferenčak, Ivana Gržina
Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti predstavlja izložbu Izbor iz fundusa Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Tijekom 2023. godine Muzej likovnih umjetnosti bilježi uspješnu suradnju s Akademijom ugošćujući čak tri izložbe Akademijinih muzejsko-galerijskih sastavnica tijekom godine. Tijekom proljeća (2. ožujka – 30. travnja) osječkoj je publici prezentirana izložba portretā Koste Angelija Radovanija u suradnji s Gliptotekom HAZU, a u prosincu otvaraju se dvije izložbe Akademijinih sastavnica – u prizemlju Muzeja izložba crtežā Mirka Račkog iz fundusa Kabineta grafike HAZU i izložba izabranih djela iz fundusa Strossmayerove galerije, kojoj otvorenje predstoji 21. prosinca 2023. godine.
Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti jedna je od najstarijih baštinskih ustanova u Hrvatskoj uopće, zahvaljujući čemu spada među najstarije specijalizirane muzejske ustanove kod nas – osnovana je davne 1884. godine. U povodu obilježavanja 140. obljetnice toga kapitalnog događaja za nacionalnu kulturu, Strossmayerova galerija gostuje u Muzeju likovnih umjetnosti, i to uoči 70. obljetnice njegova osnutka (1954.). Upravo su te važne obljetnice bile povod za ostvarivanje suradnje i ugošćivanje zagrebačke ustanove u Osijeku nakon punih 57 godina – Strossmayerova galerija u našem je gradu, u tadašnjoj Galeriji likovnih umjetnosti, posljednji put gostovala naime 1966. godine. Izložba naslovljena Umjetnine Strossmayerove galerije Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti bila je zapravo uzvratna izložba prethodno organiziranoga gostovanja, tada mlade (i još bez vlastitoga prostora), osječke Galerije u Strossmayerovoj galeriji 1961. godine.
Unatoč dugogodišnjem izostanku formalne suradnje u smislu prezentacije fundusa i organizacije zajedničkih izložbenih projekata, obje ustanove kao prirodni partneri redovito surađuju razmjenom stručnjaka, iskustava, stručnih konzultacija i posudbom predmeta. Veze Strossmayerove galerije s Osijekom međutim sežu i dalje u povijest posredovanjem njezina utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.), đakovačko-srijemskog biskupa i rođenoga Osječanina, čiji su se lik i djelo čvrsto utkali u tkivo rodnoga mu grada. Njegova kolekcija slika, koje je za života ciljano sabirao, čini nukleus fundusa današnje Strossmayerove galerije.
Mada Strossmayer jest spona koja odavna, makar i indirektno, vezuje osječki Muzej i zagrebačku Galeriju, ovo ipak nije još jedna priča o velikome meceni već smo se ovom prilikom fokusirali upravo na međusobne veze u suvremenom vremenu, produbljivanje suradnje i umrežavanje dviju ustanova otkrivanjem i prezentacijom rjeđe djelića Zbirke starih majstora Strossmayerove galerije, lokalnoj publici uglavnom nepoznatog. Stoga u doista rijetkoj prilici njezini kustosi i autori izložbe – Ljerka Dulibić, Ivana Gržina i Ivan Ferenčak – osječkoj publici donose izbor djela kojim je sabrana dugogodišnja muzejska djelatnost te ustanove. Izložena 74 ulja i jedna plaketa na izložbi u Muzeju likovnih umjetnosti komuniciraju različite aspekte povijesnog djelovanja Strossmayerove galerije kroz sintezu povijesno umjetničkih, kulturoloških i muzeoloških specifičnosti pojedinih predmeta kako unutar povijesnih cjelina, tako i u kontekstu zbirke kojoj pripadaju u suvremenom kontekstu. Zbirka uključuje djela talijanskih primitiva i visoke renesanse Firence, Rima, Venecije, djela iz razdoblja baroka, iz Italije, Španjolske; renesansno slikarstvo sjevera Europe; nizozemske slikarske škole renesanse i baroka; djela klasicizma i hrvatskog slikarstva s početka moderne. Osim umjetničke vrijednosti prezentiranih djela, kani se ukazati na aktualne spoznaje o povijesti pojedine umjetnine, a posredno i na okolnosti formiranja čitave zbirke.
Važnu ulogu u počecima ove suradnje imao je pokojni upravitelj Strossmayerove galerije Nikola Albaneže. Mada kratak, njegov angažman bio je ključan u pokretanju suradnje, ne samo u funkciji upravitelja partnerske ustanove nego i kao kolege i stručnjaka, vedroga vizionara i nepokolebljivog optimista kojemu struka uopće duguje mnogostruku hvalu. Kao domaćin prvoga susreta Muzeja likovnih umjetnosti i Strossmayerove galerije kolega Albaneže pokazao je entuzijazam i spremnost na suradnju te ju je objeručke prihvatio prepoznajući potencijal budućih suradničkih projekata dviju ustanova. U znak sjećanja na dragoga kolegu te uza zahvalu na podršci izložbu posvećujemo upravo njemu, Nikoli Albanežeu.
