→

Izložbeni program: 2026.


XV. MEMORIJAL IVE KERDIĆA – TRIENNALE HRVATSKOG MEDALJERSTVA I MALE PLASTIKE
studeni 2025. – veljača 2026.
redovno radno vrijeme privremeni izlagački prostor Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36

Memorijal Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike održava se ove godine u Muzeju likovnih umjetnosti petnaesti put, čime se zaokružuje 45 godina tradicije te izložbene manifestacije. Više od četiri desetljeća ta trijenalna izložba okuplja brojne umjetnike na području Hrvatske koji se ostvaruju u kiparskim podžanrovima medaljerstva i male plastike. U tom razdoblju neki su običaji promijenjeni, a pridodani su novi, promijenjeni su postulati, autori i kustosi izložbe, a dogodila se i smjena generacija umjetnika koji sudjeluju na toj izložbenoj smotri. Ono što je ostalo važno, vitalni korijen izložbe, jest medij medalje i male plastike, koji i dalje živi u svjetonazoru umjetnika koji u njemu oblikuju. Možda danas na drukčijim pretpostavkama, gdje je medalja izišla iz svoje plošnosti i postala taktil te dobila osobne implikacije, a mala plastika ostvarila se na nekim drugim, netradicionalnim principima i u netipičnim materijalima. Izložba ne samo da predstavlja recentna ostvarenja domaćih autora nego i otvara prostor za dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između klasičnih kiparskih tehnika i novih, eksperimentalnih pristupa. Izložba će se sastojati od tri izložbene cjeline.
OSIJEK KAO SUSRET - LICA GRADA, autora Domagoja i Marina Topića
veljača 2026. – travanj 2026.:
redovno radno vrijeme Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Europska avenija 9

Autori izložbe, Domagoj i Marin Topić, bilježe kroz svoj fotoobjektiv lica grada, fragmente svakodnevnice kroz susrete, istražujući identitet grada Osijeka tematiziranjem urbanog prostora koji je oblikovan ljudima, vremenom i prostorom. Kustos izložbe Ivan Roth kao temeljne točke promišljanja grada fotografirana lica povezuje u cjelinu kroz koncept susreta. „Ulicama Osijeka svakodnevno se susreću mlada i stara, poznata i nepoznata lica – lica koja su dio grada, koja su dio nas samih. A ako je na ulicama malo ljudi, kada arterije grada nisu dovoljno prokrvljene, kažemo: „Grad je mrtav.“. Doista, grad je poput živog organizma; kako dišu njegovi stanovnici, tako i grad diše, mijenja se, svakodnevno se budi s novim pričama, živi. Grad je zajednica, on nas drži na okupu, čak i kada se u njemu osjećamo izgubljeno.“
Iz teksta monografije: Ivan Roth, viši kustos (MLU) „Ljubav prema Osijeku, sina i oca, utkana je u magiju prizora u kojemu se svaka fotografirana osoba zrcali, rasplinjujući se u neku posve neočekivanu čaroliju. Posebno mjesto u njihovu kreativnom izrazu zauzima spoj umjetničkog senzibiliteta i tehničke preciznosti. Domagoj i Marin nisu samo fotografi, već i dizajneri, esteti i vizualni kroničari jedne osječke epohe.“ Iz teksta fotomonografije: akademkinja Helena Sablić Tomić Kustos izložbe je Ivan Roth, viši kustos (MLU).
6u1 – SLAVONSKE MUZEJSKE OBLJETNICE
veljača 2026. - ožujak 2026.:
redovno radno vrijeme privremeni izlagački prostor Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36

Izložba 6u1 – Slavonske muzejske obljetnice inicijalno se održala u Gradskom muzeju Požega 2024. godine, u godini kada je čak šest slavonskih muzeja, članova Muzejske udruge istočne Hrvatske, obilježavalo velike obljetnice: Muzej grada Pakraca petnaestu, Zavičajni muzej Slatina četrdesetu, Zavičajni muzej Našice pedesetu, Muzej likovnih umjetnosti sedamdesetu, Muzej Brodskog Posavlja devedesetu, a Gradski muzej Požega stotu obljetnicu osnutka. Muzej likovnih umjetnosti posljednja je stanica ove putujuće obljetničke izložbe. Autorica i kustosica izložbe je Ljiljana Marić iz Gradskog muzeja Požega. Koordinator izložbe je Ivan Roth, viši kustos MLU-a.



100. GODINA OD ROĐENJA JULIJA KNIFERA - „Papiri“
svibanj 2026. – kolovoz 2026.:
redovno radno vrijeme Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Europska avenija 9

U travnju 2024. je bilo 100 godina od rođenja velikog hrvatskog umjetnika Julija Knifera u Osijeku. S obzirom da se obljetnica vremenski poklopila sa rekonstrukcijom i privremenim zatvaranjem muzeja, izložba se planira u proljeće 2026. godini. Ovom izložbom pozivamo publiku da pokuša shvatiti umjetnikove unutarnje mehanizme koji su ga pokretali u radu. Izložba je zamišljena kao intimno predstavljanje raznolikog područja djelovanja. Knifer je tokom godina stvorio vrlo specifičnu povezanost s papirom. Premda se radi o samo jednom materijalu, on obuhvaća cijeli niz različitih tehnika. Skice, kolaži, crteži, pasteli. Od najranijih krokija sve do specifičnih grafita na papiru koje je Knifer, možemo slobodno reci, izumio. Knifer još kao dječak, u Osijeku, započeo crtati. Najdostupniji materijal bio je papir, 50-ih godina 20. st. Pripremajući se za prijemni ispit za akademiju, radi na nizovima autoportreta, ali i pejzaža Stenjevca, crta likove Franza Hallsa… Osim što kroz papir pratimo različite tehnike, isto tako možemo pratiti Kniferovu primjenu serijalnosti i repetitivnosti. Šezdesetih godina počinje raditi slike, financijske mogućnosti ga, međutim, pri tome ograničavaju. Platna i boje su skupi, a Knifer nema niti prostora jer jedini atelje koristi tek zadnjih deset godina života. Radi desetak slika godišnje, ali istovremeno forme razvija skicama na papiru. Frustraciju radnim ograničenjima Knifer preokreće u svoju korist upuštajući se u istraživanje različitih medija. Autorice i kustosice izložbe su Ana Knifer i Valentina Radoš, muzejska savjetnica.
PORTRETI EPOHE: OSCAR NEMON I IKONE 20. STOLJEĆA
(Portraits of an Era: Oscar Nemon and the Icons of the 20th Century)
rujan 2026. – studeni 2026.:
redovno radno vrijeme Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Europska avenija 9

Povodom 120 godišnjice rođenja Oscara Nemona, Muzej likovnih umjetnosti organizira izložbu Portreti epohe: Oscar Nemon i ikone 20. stoljeća, kojom će se kroz izbor iz opusa ovoga kipara predstaviti njegova životna i umjetnička biografija, s naglaskom na njegov izvanredan portretni opus, međunarodni uspjeh i rođenje u Osijeku. Izložba će, kao prva obuhvatna prezentacija života i djela Oscara Nemona u Hrvatskoj i u svijetu, obuhvatiti najvažnije faze Nemonova djelovanja te prezentirati neka od njegovih najznačajnijih djela, uključivši portrete Sigmunda Freuda i Winstona Churchilla. Oscar Nemon (1906.–1985.) rođen je u Osijeku, a svoj kiparski opus ostvario je izvan granica svoje domovine. Njegovi autodidatski kiparski počeci vezani su uz Hrvatsku, koju napušta 1924. godine otišavši u Beč i potom u Bruxelles 1925. godine, a oko 1936. godine odlazi u Englesku, gdje živi i radi do smrti. U Bruxellesu i u Engleskoj ostvaruje uspješnu karijeru portretnog kipara, o čemu svjedoči izuzetno veliki broj realiziranih portretnih narudžbi, kao i ugled istaknutih osoba koje je portretirao. Portretirao je kraljeve, državnike i mislioce te znamenite osobe iz svijeta visoke politike. Uživo je portretirao neke od najutjecajnijih osoba 20. stoljeća – Sigmunda Freuda, Winstona Churchilla, kraljicu Elizabetu II., Dwighta Eisenhowera, Margaret Thatcher… Kao malo koji europski kipar njegova vremena, Oscar Nemon je, portretirajući predstavnike političke, vojne, aristokratske, kulturne i intelektualne elite, svojim istančanim portretnim skulpturama i spomenicima ovjekovječio neke od ključnih figura utjecaja i moći jedne epohe. Naslovom izložbe želi se dodatno naglasiti Nemonovu povezanost s najutjecajnijima među utjecajnima, pri čemu riječ ikone nosi snažan simbolički naboj i jasno sugerira osobe koje su obilježile jedno razdoblje. Osim Freuda i Churchilla, izložba će predstaviti i druge istaknute ličnosti koje je Nemon portretirao, poput belgijskog kralja Alberta I., kraljice Ujedinjenog kraljevstva Elizabete II., britanske premijerke Margaret Thatcher, ratnog heroja Montgomeryja od Alamaina, nobelovca Ernsta Chaina, klasičara Gilberta Murraya… Autor izložbe je dr. sc. Daniel Zec, a kustosica izložbe je Anja Kindl (MLU).
30. SLAVONSKI BIENNALE
prosinac 2026.- veljača 2027.:
redovno radno vrijeme Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Europska avenija 9

Slavonski biennale je žirirana izložba koja se od 1968. godina održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Predstavljajući slikarstvo, kiparstvo, grafiku i multimedijalne umjetnost, biennale je najznačajnija žirirana skupna izložba u regiji. Kroz koncepcijsku evoluciju manifestacije Slavonski biennale i uzimajući u obzir raznovrsnost medija umjetničkog djelovanja i pristupa, nastojanje je bilo markirati odmak od uloge tradicionalne smotre likovnih umjetnosti sa jasno koncipiranim ciljem povezivanja u komunikacijske sisteme suvremenosti. Sa 30. edicijom ove manifestacije nastavljamo propitivanje pozicije i uloge suvremene umjetnosti danas i u perspektivi budućnosti kroz naslovni i tematski okvir koji će se otkriti u natječaju, tradicionalno objavljen u ljeto svake bijenalske godine. Autorica i kustosica izložbe je Valentina Radoš, muzejska savjetnica.

Otvorenje: 13. srpnja u 19:00 sati

Kustosice: Valentina Radoš, Janka Vukmir

 

U četvrtak, 13. srpnja s početkom u 19:00 sati u Muzeju likovnih umjetnosti otvara se izložba Amela Frankl: Crno staklo na putu. Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka kao sastavni program Osječkog ljeta kulture.

„Izložba obuhvaća radove nastale u razdoblju od 2019. do 2023. te nas dnevnički – fotografijama, videima i performansima – vodi putovima od Zagreba, preko Francuske, do Mauritanije i nazad, da bi u konačnici stigla i do Osijeka, gdje umjetnica prvi put izlaže. Radovi na izložbi čine svojevrsni dnevnik, u isto su vrijeme intimna dokumentacija isječka jednog vremena i simboli uvijek važnih pitanja ljudske egzistencije poput preživljavanja, podjele moći, predrasuda, kao i, na kraju krajeva, vlastiti život umjetnice. Kretanjem kroz vrijeme i prostore umjetnica s ruba (pustinje, grada, zemlje) promatra svijet koji ju okružuje – kroz vjetar koji nosi sve na svom putu, kroz prizore koji titraju od vrućine, kroz sunce i pijesak koji prže kožu. Amela Frankl poput mitološkog putnika stranca kreće se naizgled nečujno, a ipak savršeno udomaćeno između svih tih sredina. Poput Argonauta u antičkom narativu, putovi Amele Frankl isprepliću se u priče osobnih doživljaja, osjećaja, misli, slika, zvukova i snova.

Na jednoj drugoj fotografiji iz istoga ciklusa umjetnica na kišno-olujnim oblacima ispisuje Sorry Zeuse, danas je moj red!, čime uspostavlja novi odnos snaga.

 I doista je tako. Ovo je priča ljudska, ne božanska, i kao takva nas fascinira i s nama dijeli pustinjski horizont ovdje i sada.“

Valentina Radoš

 

„O radovima Amele Frankl često se govori kako se zasnivaju se na njezinom vlastitom životu. I tome tako i jest, no nije li tako u slučaju većine umjetnika? Pa što onda stvara taj naglašeni doživljaj osobnog koji se tako često i s razlogom ističe? Kako će nam niz izložbi iz koje izrastaju ne samo iz projekta Crno staklo na putu pokazati, to je učenje. U ovom slučaju to je učenje o drugome, kojim učimo i o sebi samima, želimo li učiti, naravno. Drugi element koji nam daje taj dojam je govor o temama koje nisu, uvjetno rečeno standardne, u našem kulturnom krajoliku. Tematski, radovi se odnose na široki spektar lokalnih afričkih specifičnosti, od ekonomskih, kulturoloških, ekoloških, ili tradicijskih do sasvim osobnih opažanja i doživljaja. Navedene teme nisu programatski razdvojene već se isprepliću kroz autoričin pogled i prizmu emancipacije, dekolonizacije ili eksploatacije. Međutim, iako je cijeli projekt razvijen oko Mauritanije, umjetnica zapravo gledatelju nudi sebe, svoje osjećaje i doživljaje, komentare, primjedbe ili kritiku, raznovrsne fasete autoportreta koje nam donosi tekstom, pokretnim i nepokretnim slikama i zvukom. Danas, četiri godine nakon inicijalnog impulsa zatvaranja očiju i prepuštanja osjećaju, projekt je zaokružen u višekomponentnu cjelinu koja medijski i žanrovski gledano, uključuju tekstove, fotografije, plakate, dnevničke zapise, dokumentarne i inscenirane fotografske i video snimke, performanse za kameru i prostorne instalacije. Nekoliko komponenti ove izložbe bile su već pojedinačno izložene, a sada po prvi puta vidimo objedinjene sve segmente projekta.“

Janka Vukmir,

Amela Frankl, vizualna umjetnica (Zagreb, 1963.) .Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988. godine. Članica je HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

“Držeći se dakle govora iz prvog lica umjetnica na određeni način pošteđuje drugoga. Istovremeno, upravo nam se na taj način ostavlja da odredimo vlastitu poziciju, da zauzmemo stav.“

(iz teksta Ružica Šimunović: Lica, katalog izložbe I to će proći, ISU Zagreb, 2017)

Više o radu umjetnice: https://amelafrankl.com

 

Izložba je u MLU otvorena do 31. kolovoza 2023.

 

 

ARHIVA IZLOŽBI

Arhiva - kronološki

Arhiva - abecedno